7 Februar, 2019

Nastavak:

“Vidjevši kako žive kotorske ulične mačke, djevojke se odlučuju za pokretanje akcije kojom bi pomogla da se smanji populacija uličnih mačaka. Mačke u Kotoru prepuštene su životnim uslovima ulice gdje nerijetko bivaju ubijene, stradaju od automobila ili umiru od bolesti. Ovom akcijom omogućen je zdraviji i bolji život za veliki broj napuštenih maca, a samim tim i spriječen dolazak novih mačića koji ne bi morali živjeti u nehumanim uslovima, napušteni, lutajući ulicama.

Dr Relja Ćetković iz veterinarske ambulante “Vet port”  iz Kotora sa kolegom dr Nebojšom Goraševićem iz Nikšića prepoznao je značaj projekta i u namjeri da pomogne kotorskim mačkama do sada je obavio nekoliko desetina operacija:

“Mačke su životinjska vrsta sa velikim stepenom reprodukcije i u karatkom vremenskom periodu, statistički gledano, jedna mačka za sedam godina donese nekoliko stotina hiljada mačića. U praksi to nisu te cifre jer ih većina ugine od virusnih bolesti, saobraćajnih nesreća, trovanja, međusobnih borbi, ali statistički gledano za sedam godina od jedne mačke može 430 000 mačaka da se namnoži. Glavni razlog zašto je potrebno da se mačke sterilišu je veliki stepen reprodukcije, a onda i nehumani uslovi u kojima žive na ulici. Virusne bolesti se lako prenose sa mačke na mačku, nije ih bilo toliko ranije, a sada su vrlo česte. To su mačja leukemija, mačja sida , peritonitis i herpes, što je stara bolest. Sve ove bolesti se javljaju zahvaljujući povećanju broja populacije mačaka”.

Nakon zahvata mačka bude zbrinuta zavisno od starosne kategorije, pola i načina na koji je podnjela anesteziju i proceduru. Sve one budu pod prismotrom jedan do dva dana, bilo u ambulanti ili od strane volontera koji su je doveli. Mačke su sezonski polistične životinje i u fazi su polnog mirovanja od decembra do januara, februara mjeseca i zato je taj period najbolji da se uradi sterilizacija kako bi se preveniralo novo potomnstvo:

“ Ja lično ne volim da radim gravidne životinje, iako neke kolege to rade, ali to nema veze jer je to je stvar odnosa prema tome. Drastično se smanji broj populacije, ako se radi u ovom periodu. Manje su komplikacije, manji su rezovi. Životinja lakše podnese procedure ako se radi na negravidnoj životinji. Puno je koristi, a malo štete, to hoću da kažem. Kada sam došao u kontakt sa Teom Božović iz Kotora i njenom sestrom Sandrom koja živi u Americi čuo sam za ovu ideju.  Amerikanci imaju fondacije za sve i svašta. Mi mislimo da je Amerika nije bogata zemlja tek tako, a svi ti ljudi rade po dva posla. Ova žena –  April King sa kojom sam u kontaktu,  je žena u godinama i radi dva posla. Svoje slobodno vrijeme i narušeno zdravlje žrtvuje za dobrobit kotorskih mačaka, koliko god to nekome čudno zvučalo. To su uglavnom ljudi koji su dolazili u Kotor , kojima se Kotor jako puno svidio kao grad i ambijent im je ostao u lijepom sjećanju. Oni su primijetili jako puno mačaka i tako je sve krenulo. U komunikaciji sa njima vidim da su to humani ljudi koji se ne bave time da bi riješili svoje materijalne probleme. Oni višak svog slobodnog vremena usmjeravaju u tom smislu”.

Sterilisana i kastrirana mačka se prepoznaje po međunarodno priznatim simbolom, blago zarezanim uhom. Kod ženke je to desno, a kod mužjaka lijevo uho.

“Kod nas to još uvijek nije zaživjelo jer ljudi imaju averziju kada čuju da treba maci zarezati uho. Poslije sterilizacije rana brzo zaraste pa se desi da se za sterilizaciju dovede mačka koja je već sterilisana što je ozbiljan problem za onoga koji radi posao, zato što otvori mačku, a ne može da nađe reproduktivne organe koje treba da nađe i zbog toga se to radi. Kod nas to ljudi često doživljavaju totalno pogrešno, kao neko oštećivanje životinje, što to u suštini nije. To je velika pomoć onome koji radi jer je svaki drugi način jako težak. To su često ulične mačke, a mnoge od njih su divlje potpuno ili poludivlje. Veliki je napor takvu mačku uopšte uhvatiti. Kada se ona uhvati nije lako dati anesteziju. Veliki je posao dok se dođe do hirurškog zahvata, a kamoli samog zahvata. Da bi se olakšala cijela procedura, iz tog razloga se radi zarezivanje, a i naravno da mačka ne prođe isti proces dva puta. Puno više boli hirurška rana koju mi moramo da uradimo tokom operacije nego taj mali rez na uhu. Kada dođe vrijeme da se i kod nas moraju čipovati životinje, tada će vlasnik plaćati porez za njih, a on će biti veći za žiotinju koja nije sterilisana”.

Iz udruženja se posebno zahvaljuju svim volonterima, ljubiteljima napuštenih maca, hraniteljima i ljudima koji brinu o uličnim macama Kotora i Tivta, posebno volonterima iz Perasta “ Ljubav Vjera”.

“Kotor Kitties” će nastaviti sa radom na lokalnom nivou u saradnji sa “Vet Port”  ambulantom, a u planu su još dvije velike akcije prije početka sezone parenja. Takođe, poručuju da će podržati i sponzorisati sve sterilizacije/kastracije uličnih maca i van termina akcija. Neophodno je samo zakazati termin u ambulanti.